Istraživanje je predstavljeno u Saboru u utorak, 14. ožujka, na tematskoj sjedinici Odbora za lokalnu i područnu samoupravu, uoči skorašnjeg saborskog odlučivanja, koncem ožujka, o konačnom Vladinom prijedlogu Zakona o izboru župana, gradonačelnika i općinskih načelnika. Zakonski bi prijedlog, ukoliko bude prihvaćen, biračima omogućio direktan izbor (grado)načelnika i župana.

Sabor je o Vladinu prijedlogu Zakona kojim bi se uveo izravni izbor gradonačelnika, načelnika i župana raspravljao u jesen prošle godine i podržao ga u prvom čitanju, a konačni prijedlog Zakona trebao bi se naći pred zastupnicima do kraja mjeseca da ne bi istekao poslovnički rok od 6 mjeseci.

"Birači smatraju da njihov glas na izborima više vrijedi kada se primjenjuje direktni izbor gradonačelnika. Iskustva zemalja koje su takav sustav uvele pokazuju da je odaziv birača porastao", izjavio je za 'Jutarnji list' Jessie Pilgrim, američki stručnjak za izborno pravo koji u Hrvatskoj boravi na poziv Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Dodao je da za sada nešto ispod 50 posto zemalja EU-a već primjenjuje izravni izbor gradonačelnika.

Istraživanje pokazuje jake indicije da postoji veza između izbornog modela i apstinencije građana na prošlim lokalnim izborima. Naime, oko 48% ispitanika je navelo da je na njihovu odluku da ne izađu na izbore, između ostaloga, značajno utjecao i osjećaj da glas ispitanika značajno ne utječe na konačan izbor gradonačelnika nego o tome odlučuju stranke u svojim međusobnim dogovorima i pregovorima. Također, 31% ispitanika navodi da je na njihovu odluku o apstinenciji utjecala činjenica da nisu mogli glasovati za osobe koje smatraju kvalitetnim. Za oko ¼ apstinenata na prošlim lokalnim izborima upravo su ova dva razloga bili ključni u donošenju odluke o apstinenciji.

Iz odgovora na otvoreno pitanje o razlozima apstinencije se može zaključiti da je za oko 1/5 ispitanika glavni razlog apstinencije bila spriječenost obvezama ili bolešću, za oko 14% ispitanika glavni razlog apstinencije se krije u nedostatku kvalitetnog izbora (kandidata i stranaka), a podjednak broj ispitanika je razočaran politikom. Oko 10% ispitanika kao razlog apstinencije navodi apolitičnost, a podjednak broj navodi osjećaj nemoći i beskorisnosti glasovanja.

Većina apstinenata (65%) navodi da bi vjerojatno izašla na izbore da su imali mogućnost izravnog izbora (grado)načelnika i župana. Ovako veliki broj onih koji navode da bi izašli na izbore valja uzeti s oprezom zbog socijalne poželjnosti odgovora, ali ovakav rezultat sugerira jasan zaključak da bi izravni izbori mogli utjecati pozitivno na odziv birača na buduće izbore, što pokazuje i direktno pitanje o namjeri izlaska na naredne izbore ako bude promijenjen način izbora (grado)načelnika i župana.

Rezultati pokazuju da je primarni izvor apstinencije osjećaj razočaranja politikom, vlastima i strankama te osjećaj nemoći birača, te je upravo to i glavni razlog zbog kojeg apstinenti navode da bi ih na izlazak na izbore potaknuo izravni izbor gradonačelnika jer im to daje osjećaj veće kontrole i utjecaja, za razliku od trenutnog izbornog modela.

U skladu s rezultatima iz prethodnog poglavlja, velika većina ispitanika podržava promjenu modela izbora (grado)načelnika i župana, čak 85% građana.

¾ birača podržava i povećavanje ovlasti izravno izabranog gradonačelnika u odnosu na ovlasti koje sada ima, kao i veću samostalnost (grado)načelnika u odnosu na gradsko/općinsko vijeće.

Prilikom interpretacije ovih rezultata valja imati na umu da dio ispitanih građana zasigurno nije svjestan posljedica koje može imati povećavanje ovlasti (grado)načelnika i njihove samostalnosti u odnosu na gradsko/općinsko vijeće, te je svakako važno da se o toj tematici otvori javna rasprava kako bi se građani informirali o mogućim negativnim posljedicama veće samostalnosti i ovlasti (grado)načelnika.

Ovako povoljni rezultati u korist direktnog izbora gradonačelnika zasigurno je i posljedica događanja nakon prošlih lokalnih izbora, trgovina mandatima i općenito slikom koju je proces formiranja vlasti u mnogim županijama, gradovima i općinama stvorio u javnosti.

Nešto manje od polovine ispitanika ima osjećaj da bi izravni izbor gradonačelnika mogao povoljno utjecati i na veće ispunjavanje predizbornih obećanja.

Rezultati ovog istraživanja, iznenađujuće, pokazuju relativno veliku razinu povjerenja građana u lokalne, dakle općinske i gradske vlasti. Naime, veliki postotak građana za većinu ispitanih javnih usluga i funkcija navodi da bi lokalne vlasti te usluge i funkcije mogle ispunjavati kvalitetnije od državnih vlasti. Najveći postotak građana takvo mišljenje ima za uslugu predškolskog odgoja, što je i razumljivo s obzirom da tu uslugu jedinice lokalne samouprave već pružaju građanima. Najmanji postotak građana, ali još uvijek ne i mali, smatra da bi gradovi i općine mogli kvalitetnije pružati zdravstvene usluge u odnosu na državnu razinu vlasti.

Od javnih usluga i funkcija koje su trenutno relativno slabije decentralizirane valja istaknuti da građani imaju veliko povjerenje u lokalne vlasti kada je u pitanju regulacija gradskog prometa, održavanje SVIH cesta te socijalna zaštita građana. Valja napomenuti da iznenađujuće veliki postotak ispitanika smatra da bi lokalne vlasti kvalitetnije mogle štititi i sigurnost građana od kriminala u odnosu na državne vlasti, što drugim riječima znači da su građani otvoreni i za djelomičnu decentralizaciju policije.

38% ispitanika općenito ima najveće povjerenje upravo u gradske i općinske vlasti u odnosu na ostale dvije razine vlasti, zatim slijedi državna razina u koju najveće povjerenje ima 29% građana, a najmanji broj građana ima najveće povjerenje u županijsku razinu vlasti.

Glavni izvori povjerenja u lokalnu vlast su osjećaj blizine, boljeg poznavanja ljudi te osjećaj da se brinu za lokalne probleme.

Glavni izvor povjerenja u državnu razinu vlasti proizlazi iz činjenice da je to najmoćnija razina vlasti s najviše ovlasti, te povjerenja u veću stručnost i manju korumpiranost u odnosu na druge nivoe vlasti.

Glavni izvor povjerenja u županijsku razinu vlasti proizlazi iz osjećaja da je ona učinkovita te da je bliska građanima.

10. ožujka 2006.