Cilj Projekta reforme lokalne samouprave je poboljšanje upravljačkih sposobnosti lokalne samouprave radi učinkovitijeg pružanja usluga građanima te prilagodbe novim potrebama i zahtjevima u smislu decentralizacije i priprema Republike Hrvatske za članstvo u Europskoj uniji.

Grad Karlovac se odlučio za provedbu modela upravljanja imovinom, tj. za učinkovitije korištenje nekretnina kojima Grad upravlja ili ih posjeduje. Očekivani rezultat je povećanje gradskog proračuna temeljem prihoda od imovine, kao i bitno upotpunjeniji popis nekretnina. Na poslovima uvođenja modela upravljanja imovinom u Gradu Karlovcu radila je Radna skupina pod vodstvom Miroslava Bjeloša, pravnog savjetnika gradonačelnika te uz stručnu podršku i praćenje Hrvoja Bertovića, savjetnika za upravljanje imovinom pri Projektu.

Prvi korak modela je izrada sveobuhvatnog popisa cjelokupne imovine, nakon čega slijedi ocjena svake pojedine imovine kako bi se utvrdilo je li od važnosti za javnu namjenu (te je li u potpunosti iskorištena ili neiskorištena) ili je možda za rješavanje kroz iznajmljivanje ili prodaju. Model zatim uvodi metodologije za procjenu imovine, analizu izravnih i neizravnih subvencija, te uvođenje posebnih operativnih izvješća. Primjenom multidisciplinarnoga pristupa upravljanja imovinom, model pridonosi boljim financijskim rezultatima lokalne samouprave i kvalitetnijem osiguranju usluga kao i ostavljanju neiskorištene (komercijalne) imovine za privatna ulaganja i razvoj.

U prvoj godini provedbe modela, kao posljedica prodaje zemljišta i povećanja najamnina za poslovne prostore i stanove, gradski proračun je povećan za 10 milijuna kuna.

U nastavku suradnje USAID-a i Grada Karlovca izraditi će se Cjeloviti plan upravljanja imovinom, kao krovni dokument za dugoročno upravljanje imovinom. Pri tome se ne smije zaboraviti da upravljanje imovinom nije samo operativno održavanje i popravak nekretnina, nego i donošenje odgovarajućih odluka o relokaciji, prenamjeni, prodaji i kupnji. 

USAID-ov model upravljanja imovinom pomogao je gradovima Varaždinu, Karlovcu i Splitu da identificiraju više od 6,000 objekata, procijenjenih na oko 1 milijardu USD. Mnoge od tih nekretnina nisu nikada bile uključene u popise, a mnoge već stvaraju nove gradske prihode. Primjena tog modela nedavno je započela u Rijeci, a upravo je završena za skupinu općina u Bjelovarsko-bilogorskoj i Karlovačkoj županiji.