Rezultati su to istraživanja koje su u razdoblju od studenog 2005. – veljače 2006. na uzorku od 14 županija i 26 gradova proveli studenti Dubrovačkog sveučilišta, Odjela za komunikologiju, pod vodstvom Aleksandre Kolarić, voditeljice studija na Visokom učilištu VERN i korporativnih komunikacija u Deloitteu.

Istraživanje je predstavljeno na 7. godišnjoj konferenciji Hrvatske udruge za odnose s javnošću (HUOJ) koja se od 21. – 23. rujna ove godine održala u Dubrovniku.

Rezultati istraživanja podijeljeni su na stanje u Hrvatskoj i u Istri. Istra je, kao najrazvijenija županija u Hrvatskoj, korištena kao kontrolna skupina. Metodologija istraživanja uključivala je anketno istraživanje putem upitnika (za lokalne samouprave u Hrvatskoj) i strukturirane intervjue (Istarska županija i njeni gradovi).

Zanimljivo je naglasiti da se najveći hrvatski gradovi Zagreb, Split i Osijek, s izuzetkom Rijeke, nisu odazvali pozivu za sudjelovanjem u ovom istraživanju.

Većina OSJ-ovaca bavi se odnosima s javnošću kao sekundarnim zaduženjem, njih 58%, dok u 16% slučajeva niti ne postoji zaposlenik zadužen za OSJ. Tek 26% OSJ-ovaca u potpunosti je zaduženo za OSJ. Oni koji se OSJ-om bave kao sekundarnim zaduženjem, u 59% slučajeva na tim poslovima u prosjeku provode manje od pola radnog vremena. Tek 10% lokalnih uprava ima ustrojene OSJ odjele (za usporedbu, prosjek svih sektora je 52%).

Prosječni stručnjak za odnose s javnošću u lokalnoj upravi je: žena, s 5 ili više godina radnog iskustva na istome poslu, ima fakultetsku diplomu iz društveno-humanističkih znanosti, najčešće novinarstva ili politologije i ekonomije, bivša je novinarka i svojim poslom je uglavnom zadovoljna (ocjenjuje ga solidnom četvorkom). Nije član stručnog udruženja (HUOJ-a), niti sudjeluje na njegovim konferencijama.

Lokalni OSJ-ovci u najvećem broju slučajeva imaju ulogu komunikacijskog tehničara, tj. operativca te ne zauzimaju stratešku funkciju menadžmenta. Čak 40% ispitanika ne prisustvuju redovito sjednicama poglavarstva, 93% ima mali utjecaj na proračun ili uopće nema definiran proračun, a veliki postotak, čak njih 60% svoju ulogu vidi kao pomoćnu službu podrške političarima te utjecaj ili sudjelovanje u donošenju organizacijskih odluka smatra suvišnim.

Odnosi s javnošću u lokalnoj samoupravi svode se uglavnom na odnose s medijima, pripremu govora i medijskih nastupa, uređivanje web stranica, izdavanje publikacija i djelomično na internu komunikaciju.

Alati odnosa s medijima koji se najčešće koriste su: medijske obavijesti/najave, konferencije za novinare, priopćenja, demantiji, backgrounderi odnosno pozadinske informacije, izjave, web stranice, promotivni pokloni, priprema govora, press kita, sastavljanje i ažuriranje medijskih lista, intervjui, briefinzi, izdavanje newslettera, itd.

70% ispitanika redovito saziva konferenciju za novinare (1 tjedno, dva do tri puta mjesečno ili jednom mjesečno). 73% OSJ-ovaca u lokalnoj samoupravi redovito šalje Priopćenje za medije (svakodnevno, 2-3 puta tjedno, jednom tjedno ili 2-3 puta mjesečno), a 27% tek jednom u dva mjeseca.

68% javnog sektora ne koristi agencijske usluge i vrlo visok postotak, njih 77%, ne radi nikakvu evaluaciju uspješnosti aktivnosti OSJ-a. 

Prezentaciju Kako to rade hrvatski gradovi i županije? - Istraživanje odnosa s javnošću u jedinicama lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj - možete preuzeti klikom na link.

Autorice istraživanja:

mr.sc. Aleksandra Kolarić, Visoko učilište VERN

Ana Gasparini, Dubrovačko sveučilište

Beti Mihajlović, Dubrovačko sveučilište

Dalia Herceg, Dubrovačko sveučilište

Ivana Paris, Dubrovačko sveučilište

Dubrovnik, rujan 2006.